Portal Valjevo na dlanu Vesti Hronična opstruktivna bolest pluća zahteva rano dijagnostikovanje i kontinuitet u lečenju

Hronična opstruktivna bolest pluća zahteva rano dijagnostikovanje i kontinuitet u lečenju

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Podelite post:

 

Svetski dan hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) obeležava se svake godine treće srede u novembru (ove godine 18. novembra) sa ciljem podizanja svesti o prevenciji, dijagnostici i lečenju ove bolesti. Ovogodišnja tema je “Rano postavljanje dijagnoze i lečenje za bolji život”, koju je odabrala Globalna inicijativa za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (GOLD). Ključna poruka ovogodišnje kampanje jeste da rano prepoznavanje HOBP-a i pravovremeno započinjanje odgovarajućeg lečenja mogu da smanje tegobe, uspore napredovanje bolesti i poboljšaju kvalitet života obolelih. Posebno se naglašava da HOBP nije isključivo posledica pušenja. Na njen nastanak utiču i zagađenje vazduha, profesionalna izloženost štetnim materijama, sagorevanje biomase, kao i drugi faktori rizika. 

– Prepoznajmo simptome na vreme. Ne zanemarujmo otežano disanje. Mislimo na zdravlje pluća. Samo su neke od kratkih ali jasnih smernica koje naglašavamo povodom Svetskog dana HOBP-a. Na HOBP treba posumnjati kod osoba koje imaju dugotrajan kašalj, iskašljavanje, otežano disanje pri fizičkom naporu ili ponavljane respiratorne infekcije, naročito ukoliko su izložene faktorima rizika. HOPB ima značajne ekstrapulmonalne (sistemske efekte) uključujući: gubitak težine, poremećaje nutricije, disfunkciju skeletnih mišića. Bolesnici sa HOBP imaju povećan rizik od: infarkta miokarda i angine pektoris, osteoporoze, respiratornih infekcija, depresije, dijabetesa, karcinoma pluća.Spirometrija je zlatni standard za dijagnostikovanje i procenu HOBP. Jednostavna je, neinvazivna i dostupna dijagnostička procedura kojom se procenjuje plućna funkcija, odnosno protok i zapremina vazduha koji osoba može da udahne i izdahne. HOBP se ne može u potpunosti izlečiti, ali se može pravovremeno prepoznati, uspešno lečiti i držati pod kontrolom. Rana dijagnoza nije samo početak lečenja – ona je prilika da se sačuva plućna funkcija, unapredi kvalitet života i omogući obolelima da što duže ostanu aktivni i samostalni – naglasila je dr Slađana Milanović, lekar Službe pneumoftiziologije ZC Valejvo.

Dr Milanović je dodala da su glavni  ciljevi lečenja HOBP-a, sprečavanje progresije bolesti, otklanjanje simptoma, poboljšanje podnošenja fizičkog napora, poboljšanje zdravstvenog stanja, sprečavanje i lečenje komplikacija, sprečavanje i lečenje egzacerbacija, smanjenje mortaliteta. 

– Svim bolesnicima sa HOBP od koristi je program respiratorne rehabilitacije, popravljaju se simptomi dispneje i zamor i podnošenje napora. Prestanak pušenja jedna je od osnovnih mera za smanjivanje faktora rizika. Vakcinacija protiv gripa može da umanji težinu bolesti. Pneumokokna vakcina se preporučuje za bolesnike sa HOBP starije od 65 godina, kao i za mlađe sa izraženije narušenom plućnom funkcijom – preporučila je dr Slađana Milanović, zaključivši da je HOBP često neprepoznata i nedijagnostikovana bolest,  uprkos kontaktu sa lekarom, smatra se da je oko 50% pacijenata  nedijagnostikovano, te HOBP predstavlja značajan javnozdravstveni izazov i u Republici Srbiji. Istovremeno, nedostatak pouzdanih i redovno ažuriranih podataka o ukupnom broju obolelih predstavlja dodatni izazov u kliničkoj praksi.

zcvaljevo.com

Изађи из мобилног издања