Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i simbolu borbe protiv zla. Ova slava zauzima drugo mesto po broju svečara u Srbiji, a prate je brojni običaji i narodna verovanja – od molitve za zdravlje i pomaganja ljudima u nevolji do predanja o vremenskim prilikama.
Aranđelovdan je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i bestelesnih sila dobra koje su, prema hrišćanskom verovanju, učestvovale u stvaranju sveta. Smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv zla i jeresi.
Na grčkom jeziku reč „arhi“ znači glavni ili prvi, dok „angelos“ znači vesnik, odnosno anđeo.
Njegov kult nastao je u trećem veku i najpre se razvio u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vek kasnije, u vreme pape Silvestera Prvog i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Po broju svečara u srpskom narodu, Aranđelovdan zauzima drugo mesto među krsnim slavama. Sveti arhangel Mihailo smatra se molitvenikom pred Bogom za sve koji ga slave i zaštitnikom njihovih porodica i napretka. Takođe, zaštitnik je loze Nemanjića, a Aranđelovdan je i slava Saborne crkve u Beogradu.
Običaji i verovanja za Aranđelovdan
Za ovaj praznik vezani su brojni običaji i narodna verovanja. Jedan od njih podrazumeva odlazak u crkvu i molitvu svom anđelu čuvaru. Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve i da iskrena molitva, izgovorena iz duše i sa zahvalnošću, može da donese ispunjenje i najvećih želja.
Prema narodnom verovanju, na ovaj dan posebno se treba moliti za zdravlje, ali i oprostiti onima koji su nam učinili nepravdu. Veruje se da će tako čovek i njegovi najmiliji biti sačuvani od bolesti.
U narodnoj tradiciji arhangel Mihailo predstavlja i čuvara pravde, pa se veruje da mu se treba moliti u trenucima nevolje i nepravde, kao i za pomoć onima koji stradaju.
Postoje i predanja prema kojima arhangel Mihailo obilazi bolesnike, a njegov dolazak, prema narodnom verovanju, može nagovestiti ozdravljenje ili odlazak duše. U pojedinim krajevima postojalo je verovanje da se po njegovom položaju pored postelje bolesnika može naslutiti njegova sudbina.
U nekim delovima Srbije Svetog arhangela Mihaila smatraju i zaštitnikom stočara, a za njegov praznik vezuju se posebni običaji i predanja.
Jedno od njih govori da arhangel Mihailo ponekad silazi na zemlju prerušen u prosjaka ili putnika kako bi ispitao ljudsku dobrotu i spremnost da se pomogne drugima. Zbog toga se smatralo da na njegov praznik ne treba odbiti nikoga ko zatraži hranu, piće ili pomoć. Prema narodnom verovanju, Aranđelovdan treba provesti u miru, praštanju i činjenju dobrih dela.
Posebno je rasprostranjeno verovanje da vremenske prilike na Aranđelovdan nagoveštavaju kakva će biti zima i proleće. O tome svedoči i narodna izreka: „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća“.

