Desi se da ne možete da se setite nečijeg imena ili gde ste ostavili ključeve? To je uobičajena pojava ako ste u poznijim godinama. Međutim, demencija nije uobičajen deo starenja – to je progresivni gubitak pamćenja, funkcionalnosti u korišćenju jezika i drugih kognitivnih funkcija. Pored starenja, jedan od ključnih uzročnika demencije je nepravilna ishrana, a prema nekim istraživanjima, ulogu ima i konzumiranje crvenog mesa.
Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, a „podmukle“ promene u mozgu koje na kraju dovedu do nje mogu početi dve decenije pre nego što se pojave simptomi bolesti.
Druga vrsta je vaskularna demencija, kada srčana oboljenja ili male povrede glave ometaju protok krvi u mozgu. Neki ljudi imaju više problema, pa se dešava da vaskularni poremećaji pospešuju simptome Alchajmerove bolesti.
„Starenje kao glavni rizik nije garancija da će neko razviti demenciju“, upozorio je specijalista za Alchajmerovu bolest Univerziteta u Majamiju, dr Džejms Galvin.
Prema dosadašnjim studijama procena je da će oko 14 odsto muškaraca i 23 odsto žena razviti neki oblik demencije tokom svog života.
Zaključak je da životni rizik od demencije nakon 55. godine iznosi 35 odsto za muškarce i 48 odsto za žene, koje generalno žive duže od muškaraca, što je glavni razlog za tu razliku.
Prerađeno crveno meso povezano je sa brojnim zdravstvenim problemima. U studiji objavljenoj u časopisu Neurolodži, profesor u medicinskoj školi Harvarda, dr Danijel Vang, zaključuje da ljudi koji jedu mnogo prerađenog crvenog mesa imaju 14 odsto veći rizik od razvoja demencije.
Postoji teorija je da prerađeno meso, zbog visokog sadržaja zasićenih masti i natrijuma, može povećati rizik od dijabetesa i srčanih oboljenja, tako što podiže krvni pritisak šteteći mozgu.
Druga teorija se zasniva na činjenici da neka od jedinjenja koja telo proizvodi kada razgrađuje prerađeno crveno meso mogu povećati rizik od demencije. Nitriti koji se nalaze u prerađenom crvenom mesu mogu oštetiti DNK i moždane ćelije.
Zamena za crveno meso u borbi protiv demencije
Zamena jedne porcije prerađenog crvenog mesa na dan sa orašastim plodovima, ili mahunarkama, doprinela je smanjenju demencije za 19 odsto, tokom perioda istraživanja. Zamena crvenog mesa ribom bila je povezana sa 28 odsto manjim rizikom od demencije. Jedenje piletine umesto crvenog mesa, za jednu porciju dnevno, doprinelo je 16 odsto manjem riziku od demencije.
Na skali koja je merila procene ljudi o njihovim kognitivnim funkcijama, oni koji su jeli neprerađeno crveno meso imali su 16 odsto veći rizik od problema sa pamćenjem od onih koji su jeli minimalne količine. Ova subjektivna procena je uključivala šest, do sedam pitanja sa „da“ ili „ne“, uključujući da li su imali više poteškoća da pamte imena bliskih prijatelja u prošloj godini u odnosu na prethodnu godinu, ili su imali problema da pronađu put kući u protekloj godini.
„Savet je da ograničite unos crvenog mesa“, kaže Vang. „Ako čak i malo smanjite unos, to će vam doneti kognitivne zdravstvene prednosti. Ako to uradite ranije, onda još bolje“, dodaje.
Očekuje se da će oko milion Amerikanaca godišnje razviti demenciju do 2060. godine, što je otprilike dvostruko više od trenutnog stanja, zaključili su istraživači.
Moguće je smanjiti rizik od demencije
Postoje faktori rizika na koje ljudi ne mogu da kontrolišu, uključujući starost, kao i nasleđen gen APOE4, koji povećava šanse za Alchajmerovu bolest u poznim godinama života.
Ljudi mogu pokušati da spreče, ili barem odlože, zdravstvene probleme koji doprinose kasnijoj demenciji.
Jedan od saveta je da se nosi kaciga prilikom vožnje bicikla, jer ponovljene ili teške povrede mozga usled nezgoda povećavaju rizik od demencije.
„Ono što je dobro za vaše srce, dobro je i za vaš mozak“, dodao je dr Galvin iz Majamija. On podstiče ljude da vežbaju, vode računa da ne postanu gojazni, i da kontrolišu krvni pritisak, šećer u krvi i holesterol.
„Visok krvni pritisak može da poremeti protok krvi u mozgu, što je rizik, koliko za vaskularnu demenciju, toliko i za pojavu Alchajmerove bolesti. Slično tome, visok šećer u krvi kod loše kontrolisanog dijabetesa povezan je sa kognitivnim padom i štetnom upalom u mozgu“, ističe Galvin.
Poručuje da je važno da ostanemo aktivni u svakom smislu. Takođe apeluje na ljude da kupe slušne aparate, ako starost dovede do gubitka sluha, što podstiče društvenu angažovanost.
Foto: psihocentar.rs
Leave feedback about this