април 24, 2024
Valjevo

ALARMANTNO ISTRAŽIVANJE SVETSKIH NAUČNIKA! Koronavirus zaglupio ljude! Osim što smanjuje koeficijent inteligencije!

Podelite post:

Foto:Arhiv

Studija je pokazala da osim što korona smanjuje koeficijent inteligencije, može da ostari mozak za čak 20 godina.

Oni su utvrdili da su pacijenti koji su imali teži oblik bolesti tokom 2020. godine na testovima inteligencije postigli daleko lošije rezultate nego što se očekivalo, a u poređenju sa njihovim prosečnim rezultatima.

Studija je pokazala i da osim što korona smanjuje koeficijent inteligencije, može da ostari mozak za čak 20 godina!?!

Dugoročne tegobe

Istraživači su uzeli u obzir starosnu dob, pol, obrazovanje, finansijske prihode, rasnu i etničku pripadnost, istoriju bolesti, depresiju, umor, kao i ranije mentalne probleme svakog pojedinca u istraživanju. Najlošije rezultate i najveći pad bodova na testu inteligencije imali su pacijenti koji su završili na respiratorima, i to za čak sedam bodova, ali ono zabrinjava činjenica da je pad inteligencije zabeležen čak i kod pojedinih osoba koje su preležale blaži oblik bolesti.

Lekari upozoravaju da su prvi simptomi ovakvih posledica to što pacijenti nakon preležane infekcije imaju problema da pronađu pravu reč za dobro poznat pojam, slabije pamte, treba im više vremena da razumeju uobičajene informacije, a imaju i problem sa nedostatkom pažnje.

foto:Pixabay

Naučnici sa Univerziteta Oksford otkrili su i da pacijenti koji su imali koronavirus imaju oštećen, čak i smanjen mozak!?!

Oni su analizirali podatke 785 učesnika studije, kojima je rađena magnetna rezonanca. Njih 401 je između dva snimka dobilo i prebolelo koronavirus, a 15 je moralo da ide u bolnicu. U toj populaciji potvrđeni su slučajevi oštećenja i smanjenja mozga.

Neuropsihijatar dr Slavica Đukić Dejanović kaže da i u Srbiji ima zabeleženih slučajeva ljudi koji su nakon preležane korone imali neki oblik poremećaja rada nervnog sistema i da su imali određene neurološke probleme.

– Činjenica jeste da nakon preležane korone pojedini pacijenti imaju posledice kao što su pad koncentracije, poremećaj pažnje i pamćenja. Međutim, potrebno je dosta vremena, analiza i istraživanja da bismo mogli da kažemo da li će ove posledice ostati trajne ili kratkoročne, kao i da li je jedini uzrok koronavirus. Pošto su nervne ćelije specifične i postoji mogućnost njihovog obnavljanja, još ne znamo koliko je moguć oporavak ovakvih pacijenata – kaže Đukić Dejanović.

Slavica Đukić Dejanović

Ona dodaje da su najviše ugroženi pacijenti koji su imali teži oblik bolesti:

– Pacijentima koji su zbog koronavirusa imali dugu pospanost, umor ili su bili u komi javljaju se ovakvi postkovid poremećaji. Još se utvrđuje da li je ovaj virus direktno uticao konkretno na inteligenciju.

Ozbiljna oštećenja

Neurolog Gorica Đokić kaže da čak i kod blažih i umerenih kliničkih slika kovida-19 može doći do privremenog oštećenja funkcija kao što su kratkotrajno i dugoročno pamćenje i razumevanje.

– Postoji verovatnoća da će se kod ovih pacijenata, ukoliko su mladi preležali koronu, ranije razviti demencija, na primer pre 65. godine, kada obično počinje razvoj ove bolesti. Pacijenti koji su imali tešku kliničku sliku i koji su duže vreme proveli na respiratoru ili veštačkoj ventilaciji imaju još veću verovatnoću za oštećenje kognitivnih funkcija – kaže Đokićeva i dodaje:

– U najlošijoj poziciji su osobe koje imaju već neki stepen demencije, jer kod njih veoma brzo dolazi do drastičnog pogoršanja ukoliko su bili pozitivni na koronu.

Najdrastičnije posledice korone:

* Utiče na starenje mozga i do 20 godina
* Smanjuje koeficijent inteligencije i prouzrokuje oticanje mozga
* Oštećuje i smanjuje zapreminu mozga
* Utiče na opadanje kognitivnih funkcija
* Smanjuje polni organ muškaraca

Pustoš na nervnim ćelijama

Anesteziolog i stručnjak za mozak profesor dr Dejvid Menon kaže da postoji mogućnost da se neki od pacijenata nikada neće u potpunosti oporaviti od koronavirusa.

 Imunološka reakcija tela na virus može izazvati ‘pustoš’ na nervnim ćelijama. Efekti štete su otprilike jednaki gubitku deset poena na testu inteligencije, a ovo iskustvo slično je padu snage mozga koji ljudi dobijaju u dobi između 50 i 70 godina – kaže Menon.

Pratite nas i delite na društvenim mrežama “Portal-valjevonadlanu.rs“

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

X