мај 5, 2024
Valjevo

Međunarodni dan sestrinstva obeležen u Opštoj bonici Valjevo

Podelite post:

Foto: valjevonadlanu.rs

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva Opšta bolnica Valjevo , obeležila je sestrinsku slavu Svetog Vasilija Ostroškog, koji se slavi  kao Međunarodni dan sestrinstva. Gde su prisusvovali zaposleni medicinski radnici bolnice, Doma zdravlja, sestre, tehničari, sveštenici i poslovni saradnici.

Tom prilikom pomoćnik direktora za obezbeđenje kvalitetne zdravstvene nege Opšte bolnice Valjevo, Jelena Đurić Gvozdenović, pozdravila je svoje kolege i saradnike.

“ Poštovani i dragi saradnici, ulazak u svet medicine otvara mnoga vrata izuzetne težine, ali jedna vrata se od svih izdvajaju po svojoj jedinstvenosti, materijalu od koga je sačinjena, teksturi kojom odiše, što nam dovoljno ukazuje da je reč o kvalitetu izrade. Kao takva, ona su veoma prepoznatljiva noseći karakteristično ime “Hipokratova zakletva“. Ona je bila polazna tačka za sav naš budući napredak, koji se najbolje ogleda u našim postignućima. Značaj „Hipokratove zakletve“, jeste u istorijskim i tradicionalnim vrednostima koje nastoje da se sačuvaju i dan danas koji glasi : „Ovaj poziv ću obavljati savesno i dostojanstveno, moje kolege će biti moja braća i sestre!“ Prema tome, doprinos svakog medicinskog radnika može biti od velikog značaja imajući ključanu ulgu kreacije za „lepše sutra!“ Duboko želim da verujem, da smo insistucija koja će se izboriti za to zajedničkim snagama. Ujedinjeni i time poslužiti za primer ostalim ustanovama u Srbiji, kao obrazac humanih ljudi, pre svega dobrog srca.“

Takođe, je istakla veliku ulogu medicinskih sestara i tehničara u suzbijanju pandemije KOVID-19 pune dve godine. Kada je bilo najpotrebnije na delu su pokazali humanost i plemenitost poziva koji su izabrali.

Dan sestrinstva se u celom svetu obeležava 12. maja, na dan rođenja Florens Najtingejl (Firenca 1820-London 1910), začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije. Florens je sredinom 19. veka predvodila grupu od 38 medicinskih sestara koje su se brinule o ranjenicima u Turskoj. To je bila prva grupa žena koje su kao medicinski radnici otišle na front. Za vreme Krimskog rata organizovala je bolnice i uvela značajne reforme u sanitetsku službu i negu ranjenika i bolesnika. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice kasnije su otvorile škole takvog tipa u mnogim zemljama.

Pratite nas i delite na društvenim mrežama “Portal-valjevonadlanu.rs“

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

X