април 19, 2024
Valjevo

POČEO BOŽIĆNI POST! Traje šest nedelja, iskoristite ga za pročišćenje DUŠE I TELA!

Podelite post:

 

 

 

 

 

 

Foto:printscreen SPC

Božićni post tradicionalno počinje 28. novembra, a završava se na Badnji dan – 6. januara, kada je takođe trpeza posna, uoči Božića, 7. januara.

Vernici se često pitaju kako zaista treba postiti, da li je hrana toliko bitna?

Kako postimo?

U toku celog ovoga posta ne jedemo meso, mlečne proizvode i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste „na vodi“. Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi“. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi“

Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru i padaju u vreme božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju kada ona dođe po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.

Zašto postimo?

Hrišćanski post vodi poreklo od Gospoda Isusa Hrista. On je sam postio, govorio o postu i rekao da će Njegovi učenici postiti. Sveto pismo svedoči da su apostoli i prvi hrišćani postili, a tako je bilo kroz svu istoriju Crkve do danas. „Post je sve Svete rukovodio u životu po Bogu.“ Cilj posta je približavanje Bogu, to jest zajednica sa Bogom, proslavljanje Boga i poštovanje Njegovih svetih.

Zajednicu sa Bogom postižemo upravo postom u kome je vrhunac pričešće koje predstavlja krajnji cilj zajedničarenja sa Hristom. Post (podvig) po sebi bez pričešća nema smisla, jer se čovek ne spasava svojim trudom i naporom već blagodati Božijom kroz telo i krv Hristovu.

Pravi post ima dve strane: telesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdražavanju od rđavih misli, želja i dela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju sviju evanđelskih vrlina. Stoga, Sveti Vasilije Veliki opominje: „Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanju od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela“.

Hristos je, prema Svetom Pismu, postio 40 dana i noći pre početka svoje propovedi o dolasku Carstva Nebeskog, te vernici prate njegovo delo na zemlji.

Zato se završava pričešćem i bogatom trpezom na Božić, koji važi za najradosniji praznik, jer se kroz rođenje Hristovo proslavlja život i kasnije za Vaskrs, njegovo vaskrsenje.

Foto: SPC

Zbog čega je ustanovljen božićni post

Božićni post je zimski post, i služi nam za osvećenje poslednjeg dela godine tajanstvenim obnovljenjem duhovnog sjedinjenja sa Bogom i pripremom za praznovanje Hristovog Rodjenja.

Lav Veliki piše: „Samo poštovanje uzdržanja je odredjeno u četiri vremenska perioda, kako bismo u toku godine spoznali da nam je neprestano neophodno očišćenje i da pri rasejanosti života uvek treba da se trudimo da postom i milostinjom čistimo greh, koji se umnožava zbog telesnih slabosti i nečistote želja“. Prema rečima Lava Velikog, božićni post je žrtva Bogu za sakupljene plodove.

„Kao što je nama Gospod podario ovozemaljske plodove, – piše svetitelj – tako i mi u vreme tog posta treba da budemo darežljivi prema siromašnima“.

Post je način života

Sv. Nikolaj Velimirović, naš savremenik i molitvenik pred Gospodom uči srpski narod o postu : „Postom se zadobija čistota telesna na prvom mestu, a kroz čistotu telesnu i čistota duhovna. Post, molitva i milostinja jesu praktični izraz vere, nade i ljubavi. Od neuzdržljivosti u jelu dolazi svaka druga neuzdržljivost. Prevashodna stvar je post, ali je još prevashodnija praštanje uvreda. Postom se čovek vežba za velikodušnost, a opraštanjem uvreda poklanja velikodušnost.

Ono prethodi ovome, ali samo ovo ne spasava bez onoga. Postom čovek olakšava i telo i duh od mraka i debelosti. Telo postaje lako i čilo, duh svetao i jasan. Ako se neko hvali postom, nema koristi od posta. Ako neko posti s gordošću, nema smirenja, nema koristi od posta.“

Pratite nas i delite na društvenim mrežama portal „valjevonadlanu.rs“

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

X