Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 11. septembra obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Ovaj veliki praznik je u našem narodu poznat i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek i izuzetno se poštuje. Kako predanje kaže, ovo je dan kada je Jovan Krstitelj stradao pa ga treba provesti u molitvi i strogom postu.

Običaji nalažu sledeće – izbegava se bilo kakav rad, kako u kući, tako i van doma. U petak treba postiti, a vernici se okupljaju u hramovima na liturgiji.

Verovanje kaže da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa što je crveno jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu.

Na ovaj dan ne valja uzimati nož u ruke.

Posebno je interesantno verovanje u istočnoj Srbiji gde se veruje da na ovaj dan čak treba skidati i crveni končić sa ruke, koji prema sujeverju onome ko ga nosi, ostalim danima donosi sreću! Naime, prema ovom verovanju nikako ne smete ostaviti crveni končić vezan, jer će vam od ovog dana sve “ići naopako”!

Ko je bio Sveti Jovan?

Podsetimo, Sveti Jovan je stradao jer je javno osuđivao greh i nemoral cara Galileje Iroda Antipe, koji je živeo sa ženom svog brata. Na nagovor Irodijade, njena kći Saloma je zatražila Jovanovu glavu na tacni, pa je prorok ubijen, a njegovo telo i glava sahranjeni odvojeno.

Kasnije je, po predanju, njegova glava više puta pronalažena i čuvana u različitim mestima, ali vernicima je važnije njegovo duhovno nasleđe poštenje, moral i borba za istinu, zbog kojih se i danas praznik obeležava sa velikim strahopoštovanjem.

Foto: SPC