новембар 18, 2026
Valjevo

Građani troše više nego što zarađuju: Hrana odnosi najveći deo budžeta

Podelite post:

 

Troškovi života nastavljaju da opterećuju kućne budžete u Srbiji, a zvanična statistika pokazuje da građani u proseku mesečno potroše više novca nego što im iznose ukupni prihodi. Najveći deo novca odlazi na hranu i bezalkoholna pića, dok se za obrazovanje izdvaja najmanje. Posebno je zanimljiva slika u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, gde je razlika između prihoda i potrošnje još izraženija.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečni mesečni prihodi domaćinstava u Srbiji tokom 2025. godine iznosili su 109.136 dinara, dok je prosečna lična potrošnja dostigla 109.787 dinara. To znači da su domaćinstva mesečno trošila 651 dinar više nego što su prihodovala.

Sličan, ali nešto izraženiji odnos zabeležen je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije. Prosečni mesečni prihodi domaćinstava u ovom delu zemlje iznosili su 102.792 dinara, dok su rashodi dostizali 106.037 dinara. Razlika od 3.245 dinara pokazuje koliko je teško uskladiti svakodnevne potrebe sa raspoloživim novcem.

Hrana najveća stavka u kućnom budžetu

Kada je reč o strukturi potrošnje, najveći deo novca odlazio je na hranu i bezalkoholna pića. Za ove namene domaćinstva su mesečno izdvajala prosečno 40.169 dinara, što čini 36,6 odsto ukupne potrošnje.

Na drugom mestu su troškovi stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih goriva, koji su učestvovali sa 16,1 odsto u ukupnim izdacima.

Podaci pokazuju i velike razlike između domaćinstava sa nižim i višim nivoom potrošnje. Ona koja mesečno raspolažu sa oko 53.000 dinara za hranu izdvajaju približno 26.000 dinara, odnosno gotovo polovinu svog budžeta. Nasuprot tome, domaćinstva sa potrošnjom od oko 177.000 dinara na hranu troše približno 54.000 dinara, što predstavlja oko trećinu ukupnih rashoda.

Ovakav odnos jasno pokazuje da rast troškova hrane najteže pogađa domaćinstva sa najmanjim primanjima, jer im za ostale životne potrebe ostaje znatno manje novca.

Razlike u načinu grejanja i svakodnevnom životu

Statistika ukazuje i na razlike u načinu zagrevanja domaćinstava. Čvrsta goriva koristilo je 45,3 odsto domaćinstava u Srbiji. Međutim, među onima sa najmanjom potrošnjom taj procenat dostizao je čak 70,3 odsto, dok je kod domaćinstava sa najvećom potrošnjom iznosio 22,2 odsto.

Kada se pogledaju izdvajanja za aktivnosti koje nisu deo osnovnih životnih potreba, vidi se da su mogućnosti građana ograničene. Za restorane i hotele domaćinstva su mesečno trošila prosečno 3.654 dinara, a za rekreaciju i kulturu 5.767 dinara.

Najmanje novca izdvajano je za obrazovanje – svega 1.333 dinara mesečno po domaćinstvu, odnosno oko 1,2 odsto prosečnog mesečnog prihoda.

Podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2025. godinu, koju je objavio Republički zavod za statistiku, oslikavaju ekonomsku svakodnevicu građana: najveći deo raspoloživog novca odlazi na osnovne životne troškove, dok prostor za obrazovanje, kulturu, rekreaciju i druge potrebe ostaje znatno manji.

Foto: valjevonadlanu.rs

Leave feedback about this

  • Quality
  • Price
  • Service

PROS

+
Add Field

CONS

+
Add Field